Zrela višnja i gorka čokolada dominiraju okusom vina Marselan Premium 2015. bugarske vinarije Château Burgozone na obali Dunava, otprilike 150 kilometara od granice sa Srbijom. Ima lijepu rubinsku boju, fin utjecaj drveta, laganu pikantnost, dosta slasti i izraženu svježinu.
Od Crnog mora do Jadranskoga
Upoznao sam ga na Crnomorskom vinarskom forumu pokraj Varne i toliko mi se dopalo da sam mijenjao jedan od najboljih hrvatskih rizlinga za njega. I nisam požalio nakon što sam ga ubrzo potom otvorio kod kuće.
Marselan je križanac sorta cabernet sauvignona i grenache. Iskrižali su ga 1961. u Institutu za agronomska ispitivanja u Montpellieru želeći dobiti grožđe s većim bobicama. No, bobice su ostale malene i izgledalo je da eksperiment nije uspio.
Priznali su ga tek 1990.
Ipak, pokazalo se da križanac daje jako dobro grožđe i da je otporan na bolesti pa je 1990. uvršten u listu priznatih sorata. Ime je dobio po mjestu Marseillan, gdje Institut ima pokusni vinograd. Vina fino mirišu, boja im je između rubinske i purpurne, srednjeg su tijela i mekanih tanina.
Značajnije površine zauzima u vinogradima na jugu Francuske i sjeveru Španjolske, a ponešto ga ima u Kaliforniji, Argentini i Kini. Eto, i u Bugarskoj, ali i kod nas. Obiteljska vinarija Matković iz Potomja na Pelješcu puni ga u boce pod n azivom L’amour.
Carmen kao inspiracija
Ime i etiketa inspirirani su Bizetovom operom Carmen, a plesačicu je nacrtala akademska slikarica iz obitelji Petra Matković. Marselana inače ima ponešto u pelješkim vinogradima. Sadili su ga kako bi osvježio vina od plavca.
Petit verdot drugi je francuz od kojeg rijetko rade jednosortno vino, a puno je starija od marselana. U Bordeauxu postoji zapis Grand verdot, petit verdot, bons, što se može prevesti kao mali zeleni, veliki zeleni, oba su dobra, iz 1736. Grand verdot ili verdot gros ima manje bobice i daje slabija vina nego mali brat pa su 1946. zabranili njegovu sadnju u Bordeauxu.
Mali zeleni u stvari je crveni
Petit verdotu brojni bordoški vinari daju sporednu ulogu u tamošnjim klasičnim crnim mješavinama. Više nego ostali, ali i to je do pet posto, koriste ga slavne vinarije Margaux i Palmer. Izvrsno vino od malog zelenog, a u stvari crvenog, kod nas ima Moreno Degrassi iz Savudrije.
Sudbinu ovih francuskih sorata kod nas dijeli crveni veltlinac. Udomaćen je na Plešivici, a možemo ga nazivati i našim, s obzirom na to da je sađen u vrijeme kad je dobar dio Hrvatske bio u Austro-Ugarskoj. Nije u srodstvu s poznatijim zelenim veltlincem, a daje vina ugodne kiselosti, srednjih ili nižih alkohola te skladnih mirisa i okusa.
Samo se jedan može kupiti
Uglavnom raste u vinogradima s desetak drugih bijelih sorata. Kao jednosortno vino rade ga Robert i Patrik Braje iz Lokošina Dola pokraj Jastrebarskog. To je jedini crveni veltlinac koji se može kupiti u butelji. Odlično vino od crvenog veltlinca napravio je još iz berbe 2005. Zdenko Šember iz nedalekih Donjih Pavlovčana.
Nije mi prvi, ali s ovim sam zadovoljan, rekao je Zdenko o vinu od crvenog veltlinca koje je šest mjeseci macerirao u otvorenoj kaci te isprešao na Uskrs 2006. Ozbiljno vino od nježne sorte do kraja 2007. odležavalo je u bačvi, a napunio ga je u 450 boca. Otvarao ih je uglavnom za vinske znalce koji posjete vinariju.