Manje od 20 godina prošlo je od objava znanstvenih radova u kojima su stručnjaci pisali kako je borgonja istarski naziv francuske sorte gamay. Genetika se, međutim, neprestano razvija, pa je već u Zelenoj knjizi Hrvatske izvorne sorte vinove loze iz 2015. navedeno kako su borgonja i frankovka dva naziva istoga grožđa pa i vina.
Ima je i u Americi, Australiji, Japanu...
To je očigledno ubačeno neposredno prije tiska jer je na karti koja pokazuje rasprostranjenost sorte označen samo dio Istre. Malo čudno, s obzirom da Jancis Robinson u epohalnom djelu Wine Grapes iz 2012. navodi oba naziva sorte te spominje kako je u kontinentalnoj hrvatskoj ima puno više nego u sjeverozapadnom dijelu Istre.
Uzgajaju je i u Rumunjskoj, Mađarskoj, Italiji, Kanadi, SAD-u, Australiji pa i Japanu. Bila frankovka ili borgonja, u najbližem je srodstvu s belinom starohrvatskom, roditeljem više od 80 sorata, među kojima je i chardonnay. U susjedstvu je najviše ima u njemačkom WÜrttembergu, gdje je zovu blauer limberger, oko Bergama u Italiji (franconia) i Metlike u Sloveniji (modra frankinja), a u austrijskom Gradišću ili Burgenlandu od nje rade doista velika vina.
Voli malo veće drvene bačve
Sve je više frankovke i u Srbiji i vina su sve bolja. Pod paskom dobrih vinogradara i vinara kod nas daje ponajbolja kontinentalna crvena vina. Treba pričekati da potpuno dozori i voli drvene bačve, a elegantnija su vina odležana u velikima nego u barriqueu (225 litara).
Otkriće da su frankovka i borgonja ista sorta otvorilo je mogućnost za najdužu hrvatsku vinsku cestu, koja može krenuti iz Iloka, a završiti pokraj istarskog Novigrada. Iločka vinarija Trs ima izvanredne frankovke, kao i Iločki podrumi. Postaja na putu dugom oko 600 kilometara moraju biti i Feričanci, nedaleko od Kutjeva, ali s druge strane Papuka. Tamo se ekipa nekadašnjeg Feravina, danas je to Enosophia, posvetila proizvodnji crvenih vina i frankovka im je dominantna sorta.
Berba 2006. i danas je odlična
Nedavno kušanje arhivskih frankovki u vinariji Enosophia pokazalo je svu raskoš koju sorta nudi. U drvetu odležana Frankovka 2006. i danas je odlično vino. Vole frankovku i moslavci, a ima je i u bermetu samoborske obitelji Filipec uz portugizac, kavčinu i zweigelt. Kad se već spominje zweigelt, valja reći i da su njegovi roditelji lovrijenac i - frankovka.
Prve istarske frankovke, koju će ondje i dalje nazivati borgonjom, u novije su doba počeli raditi Laguna i podrum Damjanić. Ta obitelj ima i vrlo starih, djedovih trsova. Oni daju samo 0,6 kilograma grožđa, no zato je vino bolje. Vino je odnjegovano u drvenim bačvicama i primjereno je svim godišnjim dobima i različitim jelima, od srdela s gradela do zimskih gulaša od divljači. Na prošlogodišnjem velikom ocjenjivanju frankovki, koje je u Zagrebu organizirala Ivana Pranjić, najboljom je hrvatskom proglašena Borgonja Rožoljo 2019. vinarije Agapito iz Buzeta.
Konobe, restorani i vile nose njezino ime
Ime borgonja u Istri nosi i nekoliko konoba i restorana te prekrasna villa Borgonja u okolici Motovuna. Nazvali smo je po grožđu koje je uzgajao naš djed i ime nećemo mijenjati. Da smo u sjevernoj Hrvatskoj, bila bi to villa Frankovka, rekao je vlasnik Željko Linc.
Fotografije: Matej Marjanović i Bakhov sin
