Homo antecestor zajednički je predak neandertalaca i modernih ljudi koji je, kažu, živio na području Europe prije otprilike 1,2 milijuna godina. Loza, pak, živi u Europi najmanje deset puta dulje. I to u Hrvatskom zagorju. Dokaz je okamina lista stara između 12 i 14 milijuna godina izložena u Muzeju Radboa u zagorskom Radoboju.
Zagorski Casanova
Bila je i inspiracija za otvaranje tamošnjeg Interpretacijskog centra Hiža vinove loze, koji spaja znanost, tradiciju i turizam kroz interaktivne sadržaje o povijesti vinogradarstva, običajima i izvornim sortama. Prezentira tako i starohrvatsku belinu, koja je roditelj 80-ak svjetski poznatih sorata. Među njima su chardonnay, rizling, frankovka... pa joj tepaju i da je zagorski Casanova. Širom svijeta poznata je pod francuskim nazivom Gouais Blanc te njemačkim Weißer Heunisch.
Gotovo je izumrla i možda posljednji trs pronađen je u Krapini, pokraj kuće u kojoj je živio Ljudevit Gaj. Revitalizaciju sorte započeli su stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta i, uz podršku Krapinsko-zagorske županije, s ekipom vinarije Vitus iz Svetog Križa Začretja spasili Casanovu od zaborava. Projekt su proširili i druge zagorske sorte autohtone sorte poput volovine crvene, kosovine modre, beline svetokriške, dišeče ranine...
Pjenušac od beline
Od starohrvatske beline dišeće ranine i svetokriške beline rade pjenušac Albuelis, užitan, osvježavajuć i pun istovremeno, proizveden klasičnom metodom vrenja u boci. Mirna i pjenušava vina od njih mogu se i naručiti putem web shopa, a vlasnik vinarije Darko Bratković i glavni enolog Mladen Kantoci najavljuju skorašnje otvorenje kušaonice u obnovljenoj kuriji u Sv. Križu Začretju.
Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava, rekao je prof. dr. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije.
Sokol ponovno leti
Starohrvatsku belinu u imaju i drugi zagorski vinari poput Josip Grozaja, a jedinstvena zagorska sorta je i sokol. Ima je samo oko Klanjca, a od izumiranja je spašena pronalaskom 20-ak trsova u tamošnjem samostanu. Daje vina punog tijela, što u Zagorju baš nije uobičajeno za tamošnja vina, a u boce je puni samo tamošnja vinarija TRS Sever. Zbog njihova se Sokola isplati do Klanjca.
S poviješću se igraju i u izletištu Zelenjak-Ventek nedaleko od Kumrovca. Vinska je lista, naravno, puna zagorskih vina, imaju tri svoja vina, a vlasnica Dora Greblički Kos i enologinja Mare Miošić rade i fini pjenušac Marshal. Od chardonnaya je i šipona, kako nazivaju sortu moslavac, sasvim je suh i vrlo fin pa nije samo marketinški vic. Agencijskim grupama nude degustaciju vina iz Titovog vinograda ispred Titove rodne kuće u Kumrovcu.
I himna bi vino
U njihovu je kraju, slikovitom Zelenjaku, Antun Mihanović 1835. spjevao hrvatsku himnu Horvatsku diomovinu, kojoj danas tepamo Lijepa naša. Sto godina kasnije, Braća Hrvatskog zmaja podigla su spomenik u čast hrvatskoj himni, jedini takve vrste u svijetu. U neposrednoj su blizini spomenika pa bi bilo lijepo kad bismo bili i prvi koji su himni posvetili i pjenušac. S obzirom na crveno-bijeli hrvatski grb, mogao bi to biti neki dobar ružičasti.
Od Kumrovca nije daleko do Dugnjevca gdje tipičnu zagorsku klet ima Miljenko Prekratić. Na vrhu je brda i divno mjesto za provesti proljetno popodne. Nudi fine nareske, dobar mu je pjenušac,graševina osvježava, ima i sauvignon, a vrlo je ugodno iznenadio rajnskim rizlingom i frankovkom.
Ima i velikih vinarija
Uz malo sreće i dovoljno zdravica za posjete je lako dočekati da Miljenko i zapjeva. Zapadno od Dugnjevca, može se reći i u srcu Hrvatskog zagorja, 40-ak kilometara od Zagreba, dvije su količinama poprilično velike za tamošnje prilike, a kvalitetom i nedvojbeno izvrsne vinarije Vuglec Breg i Petrač.
Prekrasna je vinarija Petrač na Hršak bregu, karizmatična i po tome što im se najpoznatije vino upravo tako zove. Petrač Karizma crnjak je od probranog i ručno obranoga grožđa cabernet sauvignona i merlota s najboljih položaja. Takva berba može i u lošijim godinama jamčiti kakvoću vina, iako možda ne i količine.
Chardonnay je Zagorac
Proizvedena pod redateljskom palicom enologa Igora Horvata, Karizma dozrijeva 18 mjeseci u hrastovim bačvama. Još je drastičniji izbor grožđa za vino Enigma, u kojem ima i treće najznačajnije bordoške crne sorte, cabernet franca. Ima vinarija Petrač i jako dobar mirni chardonnay te izvrstan Blanc de Blancs pjenušac proizveden šampanjskom metodom od chardonnaya. I ta je sorta dijete beline.
Desetak minuta hoda od Petračeva Hršak brega je Vuglec Breg, a stigne se brže nego vozeži okolnim cesticama. Zagorsko selo prepuno sadržaja uredio je Boris Vuglec na imanju na kojem se i rodio. Danas ima odličan smještaj u obnovljenim zagorskim hižama i kletima, sportske terene, grijani vanjski bazen i sunčalište s najljepšim pogledom na zagorske brege,
Treba doći gladan
U nekadašnjoj gospodarskoj zgradi uredio je restoran s finom tradicionalnom hranom te salu za sastanke u kojoj su česti i poslovni susreti. Na Vuglec Breg svakako treba doći gladan, zato što se teško odlučiti za jedno jelo. Samo su mali dio ponude domaća pašteta od pačje jetre, purica ili patka z mlincima, teletina ispod peke, domaće salate, štrudli...
Mirna vina su od sauvignona, rajnskog rizlinga, graševine, chardonnaya, crnog pinota i caberneta sauvignona, pet je vrlo finih pjenušaca, a šesti je jedinstven: aromu i slatkoću znana enologinja Jasminka Šaško regulirala mu je predikatnim vinom, ledenom berbom vinarije Bodren iz Huma na Sutli.
Ne stanu mu priznanja
Vlasnik te vinarije je hrvatski kralj vinskih slatkiša Boris Drenški. Proslavio se zlatima s Decanterova ocjenjivanja. Skupio ih je toliko da je gotovo morao širiti vinariju kako bi stala na zidove. Toliko da je i Decanter poslao ekipu u Hum na Sutli. Nakon što su vidjeli koliko je vinarija malena, zlata mu više nisu dijelili. Toliko o objektivnosti ocjenjivanja.
Vinarije vrijedne svake pozornosti su i u zapadnom dijelu Zagorja. Bolfan Vinski Vrh prekrasno je imanje u Gornjakima pokraj Hrašćine s dvadesetak hektara prekrasnih vinograda na povećem vrhu brežuljka, funkcionalnom i gotovo sakrivenom vinarijom, gospodarskom zgradom u kojoj je i velika sala za sastanke te velikom drvenom kućom s restoranim, luksuznim sobama i prekrasnim pogledom prema jugu.
Majoneza od bučinog ulja
Vlasnik Tomislav Bolfan puni oko 100.000 butelja na godinu i među važnijim je vinarima Bregovite Hrvatske. Radi vina svis stilova, od pjenušavih, preko klasičnih mirnih bijelih, jantarnih pa i crnih. Nudi i profinjena vođena kušanja pet, ponekad i deset slijedova vina uz finu hranu od sezonskih namirnica. Proljetni su primjeri bruschetta s namazom od suhog dimljenog mesa, salatom, ukiseljenim povrćem i majonezom od bučinog ulja, domaća goveđa juha, svinjski file s ječmom i umakom od gljiva uz povrće uzgojeno u okolici...
Manje od deset kilometara udaljena je Vinarija Kopjar u mjestu Pece. Po izlasku na tržište privukla je pažnju šire publike sauvignonima, a znalce oduševila iznimnim rajnskim rizlinzima. Desetak godina kasnije, postojanu kvalitetu potvrđuju zlatno i srebrno odličje s prestižnog međunarodnog natjecanja Concours Mondial de Bruxelles Sauvignon Selection 2026., na kojem je sudjelovalo više od 1000 uzoraka.
Kraljevi crnih sorta
Osim sauvignona i rizlinga, u vinogradima Kopjar rastu još i zeleni silvanac, graševina, žuti muškat, chardonnay, manzoni, te kraljevi među crnim sortama cabernet sauvignon i crni pinot. Uskoro će se među vinima naći i starohrvatska belina, autohtona zagorska sorta čiji je proces revitalizacije započeo 2006. godine.
A za kraj, lijepo je znati da Radoboj, osim Hiže vinove loze, ima i Hižu štruklji. Nisu baš štruklji stari kao naš predak ili kao loza, ali su, s bagremovim medom ili puricom z mlincima, zaštićeni na razini Europske unije. U ovoj se Hiži mogu kušati klasični kuhani štruklji, zapečeni u vrhnju, te voćni s višnjom, jabukom i borovnicom.
Zagorski bregi
Pristaju im i vina JasWin enologinje Jasminke Šaško iz sredine priče: aktualna predsjednica udruge Vino Zagorje radi i bijelu kupažu Zagorski bregi za kuhane i zapečene štruklje sa sirom, te polusuhi rosé od cabernet sauvignona, frankovke, kavčine i zweigelta za štruklje s voćem. Zagorske brege rade i drugi zagorski vinari.
Ideja je bila napraviti pitko, mlado vino od svih sorata koje se tradicionalno mogu pronaći u malom zagorskom vinogradu. Najčešće su to graševina, sauvignon, rizling i silvanac te autohtone poput raznih belina, šipona i kraljevine. Zajedničkom etiketom željeli smo potaknuti manje proizvođače da se aktivnije uključe u vinsku scenu te odaju priznanje tradiciji, s obzirom na to da su se u Zagorju vina oduvijek tako radila, pojašnjava znana hrvatska enologinja.