Čak 62 litre vina popio je u prosjeku prošle godine svaki donekle odrasli Portugalac. Daleko najviše na svijetu. Drugi su na toj listi Francuzi s 39,7 litara, a slijede Talijani (38,6) Švicarci (30,7) i Austrijanci (30,4). Više od 20 litara po stanovniku lani su konzumirali i Nijemci, Španjolci, Česi, Rumunji, stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva te Argentinci. Dio je to Izvješća o stanju u vinskom sektoru za 2025. godinu Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV). Gledajući po ukupnoj potrošnji u pojedinim državama, koja ovisi i o broju stanovnika, Amerikanci su popili 31,9 milijuna hektolitara, Francuzi 22, Talijani 20, Nijemci 17,9, a stanovnici Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske 12,3 milijuna hektolitara 12,300.000 ili milijardu i 230 milijuna litara.
Niti tri litre po stanovniku
Širom svijeta prošle je godine proizvedeno 227 milijuna hektolitara vina. Na Zemlji je posljednjeg dana 2025. živjelo 8,26 milijardi ljudi, što znači da je na svakog stanovnika našeg malog planeta otpalo 2,75 litara. Po danu, pitali bi neki. Ne, nego tijekom cijele 2025. godine. Ukupna je proizvodnja lani porasla 0,6 posto u odnosu na 2024. godinu, koja je bila najgora u ovom tisućljeću, ali 13 posto manja od prosjeka tijekom prošlog desetljeća.
Petina svih svjetskih vina stiže iz Italije. Slijedi Francuska sa 16 posto, a treća je Španjolska s 14. Te tri zemlje proizvele su polovinu svih vina na svijetu i jedine su dvocifrene. Blizu te granice je SAD (devet posto), peta je Argentina s pet posto, a postotak manje stigao je iz Australije, Čilea i Južnoafričke republike. Sve ostale vinske države proizvele su 24 posto vina. Da je Europska unija država, napravila bi lani čak 60 posto vina.
Konzumacija najmanja od 1957.
Proizvodnja je pokazala mali rast u odnosu na godinu prije, ali popili smo svi skupa na Zemlji 19 posto nego manje što smo napravili. To je 208 milijuna hektolitara i najmanja konzumacija od 1957. godine,. Europska unija ponovno je vodeća s 48 posto ispijenih vina. Među državama vodi SAD s 15 posto, druga je Francuska (11), a Talijani su stali na 10 posto. Ukupno, 2,7 posto manje nego 2024. godine. Hrvatsku ne spominju među proizvođačima, ni među konzumentima.
Najveći izvoznici su po volumenu Italija i Španjolska s 21, odnosno 19,6 milijuna hektolitara. Treća je Francuska sa 12,5 milijuna, a slijede Čile (7,1) i Australija s 6,1 milijun hektara. Prema vrijednosti vina, Francuska vodi s 11,2 milijarde eura, Italija na izvozu zaradi 7,8, Španjolska tri, Čile 1,4, a Australija 1,3 milijarde eura. Njemačka uvozi 12,9 milijuna hektolitara, SAD 12 milijuna, UK 11,9, Francuska 5,3, a Kanada 3,7 milijuna.
Tko najviše pije, najviše i plaća
Na uvoz su najviše trošili Amerikanci, 5,5 milijarde eura. Engleza je otprilike šest puta manje, a na uvoz troše samo 22 posto manje: Očigledno kupuju skupa vina. Njemački je uvoz vrijedan 2,6 milijardi eura, kanadski 1,8, a i Japanci vole fina vina pa ih uvoze za milijardu i pol. Granicu je pri uvozu/izvozu širom svijeta prelazilo 95 milijuna hektolitara vina. U bocama do dvije litre je bilo je malo više od polovine, u pakiranjima do 10 litara (bulk) 34 posto, a u bag-in-boxu četiri posto.
Kao posebna su kategorija navedena pjenušava vina. Njih je 11 posto po volumenu, a 24 posto po vrijednosti. Ukupno su granice prošli mjehurići vrijedni 33,8 milijardi eura. Boce do dvije litre plaćene su 67 posto od ukupnog iznosa, bulk vina sedam, a pna iz b ag-in-boxa dva posto ukupne vrijednosti prekograničnih trgovina. Pokušavajući usporediti svjetske brojke s hrvatskima, na internetskim stranicama službenih institucija nailazili smo na različite podatke.
Svatko ima svoje podatke
Ministarstvo poljoprivrede na portalu poljoprivreda.gov.hr navodi podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima smo 2025. imali 19.100 hektara vinograda i proizveli 121.499 tona grožđa pa 773.000 hektolitara vina. Prema podacima iz Vinogradarskog registra, pak, 31. prosinca 2025. bilo je 16.399 hektara vinograda, a u 2024. smo uzgojili 79.752,98 tona grožđa i proizveli 446.193,77 hektolitara vina. U redu, različit je način prikupljanja podataka, ali više od 14 posto je razlika u površinama vinograda, više od 34 posto u tonama grožđa, a 44 posto u hektolitrima vina.
Što se izvoza i uvoza tiče, podaci su u tonama kao da svi znamo specifičnu težinu vina i možemo to lako preračunati u litre. Što manje znamo, to bolje.
Naaslovna fotografija: Helena Lopes, Unsplash